Poštenje-Poniznost je osobina ličnosti koja je privukla značajnu pažnju u psihološkim i organizacionim istraživanjima, posebno razvojem HEXACO modela ličnosti. Za razliku od tradicionalnog modela ličnosti kao što je Velikih Pet, koji se fokusira na osobine kao što su Otvorenost, Savesnost, Ekstraverzija, Prijatnost i Neuroticizam, HEXACO model dodaje šestu dimenziju: Poštenje-Poniznost. Ova dimenzija je postala ključna u razumevanju etičkog ponašanja, moralnog integriteta i efikasnosti liderstva. Nedavne studije pokazuju ključnu ulogu koju Poštenje/Poniznost igra na rukovodećim pozicijama, utičući ne samo na uspeh pojedinca, već i na zdravlje organizacije i na to koliko je vredna poverenja.
Definisanje Poštenja-Poniznosti
Poštenje-Poniznost odražava karakteristike kao što su iskrenost, pravičnost, nedostatak pohlepe i skromnost. Oni sa najvišim rezultatima na ovoj osobini imaju tendenciju da budu iskreniji, pravedniji i manje skloni manipulativnom ponašanju. Oni cene moralni integritet i izbegavaju da iskorišćavaju druge za ličnu korist. Suprotno tome, osobe koje imaju nizak rezultat na Poštenju-Poniznosti često su opisivani kao lažljivi, egocentrični i manipulativni, sa sklonošću neetičkom ponašanju, uključujući varanje i nepoštenje.
HEDONCA inventar ličnosti takođe meri ovu osobinu imenujući je kao Moralni Integritet i opisujući je u organizacionim uslovima kao sposobnost empatije i altruizma u odnosu na članove tima i na etiku pojedinca tj. na to kako se vide i shvataju norme i pravila unutar ili u odnosu na (radno) okruženje.
Osobe sa izraženo visokim nivoom Moralnog Integriteta imaju veoma razvijen kapacitet za empatiju i praštanje. Smatraju da su ljudi dobri i veruju im. Uvek su spremni da oproste i nimalo nisu osvetoljubivi. Umeju da brinu o drugima i neće se po svaku cenu boriti samo za sebe, već će uvek uzeti u obzir interese i osećanja drugih ljudi, uključujući i interese organizacije. Ove osobe su vrlo fer igrači i dobri saradnici. Idealiste su kada je moral u pitanju i ni pod koju cenu neće uraditi nešto što nije u potpunosti etično. Veoma cene iskrenost i pravdu, kao i uspeh u društvu, ali samo ako se do njega došlo na pošten način. Ipak, zbog preteranog poverenja u ljude, često ne mogu da vide da nisu svi poput njih i može se desiti da ispadnu naivni u odnosu sa saradnicima i klijentima. Nisu ljudi koji bi se dobro snašli na poziciji koja iziskuje zaobilaženje pravila ili proračunatost u odnosu sa ljudima.
Osobe sa izraženo niskim nivoom Moralnog Integriteta u postizanju ciljeva uzimaju u obzir samo sopstvene interese, ne i tuđe. Osećanja i interesi drugih ljudi, kao i šire zajednice, ih ne interesuju. Ljude vide kao loše zbog čega im se dešava da ne uspevaju da konflikte sa ljudima reše na fer i konstruktivan način. Skloni su tome da pamte loše postupke drugih ljudi prema sebi i ne žele da im oproste, ali i da uživaju u tome da se ljudima vraća istom merom. Pre svega cene snalažljivost i lukavost i nimalo ne zaziru od brzih ali „sumnjivih” rešenja. Vrlo su skloni zaobilaženju procedura ukoliko je to sredstvo da se postigne cilj. Prednost im je što umeju da budu vrlo proračunati kada je interes kompanije za koju rade u pitanju. Međutim, ljudi im vrlo često ne veruju.
Poštenje-Poniznost u liderstvu: metaanalitička perspektiva
U brojnim studijama istraživana je uloga osobina ličnosti, sa posebnim naglaskom na Poštenje-Poniznost u liderstvu. Nalazi pokazuju da Poštenje-Poniznost nije samo kritična osobina za efikasnost liderstva, već služi i kao zaštita od toksičnog ponašanja lidera, kao što su eksploatacija i manipulacija. Timovi imaju poverenja u lidere sa visokim stepenom Poštenja i Piniznosti, a oni pak imaju tendenciju da neguju pozitivnu, etičku organizacionu klimu, što zauzvrat poboljšava koheziju i učinak tima.
Ova osobina je posebno ključna u međukulturalnim kontekstima, pa je veća verovatnoća da će lideri koji pokazuju Poštenje i Poniznost biti efikasni u različitim kulturnim okruženjima. U kolektivističkim kulturama, lideri koji pokazuju Poštenje-Poniznost sposobniji su da održe društveni sklad i upravljaju složenom društvenom dinamikom.
Siva zona Poštenja u rukovođenju i upravljanju zaradama
U korporativnom svetu, finansijske odluke koje donose lideri često su pod etičkom kontrolom. Studija „Dobro došli u sivu zonu: nijanse Poštenja i upravljanja zaradom“ Lapointe-Antunesa i dr. istražuju složenost Poštenja u donošenju finansijskih odluka, a posebno u kontekstu upravljanja zaradama. Ovo istraživanje naglašava kako lideri sa niskim stepenom Poštenja-Poniznosti mogu biti skloniji neetičkim praksama, kao što je manipulisanje finansijskim izveštajima, kako bi predstavili povoljniji pogled na performanse kompanije.
Upravljanje zaradama, koje se često naziva „siva zona“, uključuje prilagođavanje pravila kako bi se poboljšali finansijski izveštaji bez potpunog kršenja zakona. Lideri kojima nedostaje Poštenja-Poniznosti verovatnije će opravdati takve postupke, verujući da ciljevi opravdavaju sredstva. Nasuprot tome, lideri sa visokim stepenom Poštenja-Poniznosti imaju tendenciju da se pridržavaju strogih etičkih smernica i manje je verovatno da će se upustiti u takvo ponašanje, vrednujući dugoročno poverenje i transparentnost umesto kratkoročnih dobitaka.
Ova studija pokazuje kako nivo Poštenja-Poniznosti lidera utiče ne samo na međuljudske odnose već i na šire organizacione prakse, uključujući finansijski integritet i korporativno upravljanje. Organizacije koje vode osobe sa višim nivoima ove osobine karakteriše veća verovatnoća da neguju kulturu odgovornosti i etičkog donošenja odluka.
Osobine mračne trijade i važnost poštenja-poniznosti
Za razliku od Poštenja-Poniznosti, Tamna Trijada – koja se sastoji od makijavelizma, narcizma i psihopatije – predstavlja skup osobina koje se često povezuju sa neetičkim liderskim ponašanjem. Mekejn, Džonason i kolege, u svojoj studiji o „tamnoj nomološkoj mreži“ samopoštovanja, istraživali su kako pojedinci sa osobinama Tamne Trijade često imaju “naduvano” samopoštovanje koje je krhko i zavisi od spoljne potvrde. Ove osobine, kada su prisutne u liderstvu, mogu dovesti do manipulativnih, sebičnih i često destruktivnih stilova rukovođenja.
Poštenje-Poniznost je u direktnoj suprotnosti sa ovim osobinama Tamne Trijade. Lideri sa visokim stepenom Poštenja-Poniznosti manje su skloni da eksploatišu druge za ličnu korist i skloniji su da daju prioritet dobrobiti svoje organizacije i njenih članova. Ova razlika je od vitalnog značaja kada se razmatra dugoročno zdravlje i stabilnost organizacije. Lideri sa osobinama Tamne Trijade mogu doživeti kratkoročni uspeh, ali manjak Poštenja-Poniznosti često dovodi do dugoročnih disfunkcija, nepoverenja, pa čak i kolapsa organizacije.
Poštenje-Poniznost kao tampon protiv korporativne psihopatije
Koncept korporativne psihopatije, pruža dalji kontekst za razumevanje važnosti Poštenja-Poniznosti u liderstvu. Korporativne psihopate, koje karakteriše niska empatija, nemilosrdnost i nedostatak moralnog kompasa, često su veoma manipulativni i mogu se popeti na liderske pozicije putem prevare i šarma. Međutim, kada dođu na vlast, njihovi postupci mogu biti štetni po zdravlje organizacije, što može dovesti do toksičnih radnih mesta, neetičkog ponašanja i na kraju do finansijske propasti.
Ovde treba istaknuti da nipošto ne znači da osobe sa niskim rezultatom za Poštenje-Poniznost (Moralni Integritet) imaju i psihopatski poremećaj ličnosti. Poremećaji ličnosti se utvrđuju uz pomoć drugih alata. Tačnije, veća je verovatnoća da će lideri kojima nedostaje Poštenja-Poniznosti ispoljiti psihopatske tendencije, manipulišući drugima radi lične koristi, zanemarujući dobrobit svojih zaposlenih. Nasuprot tome, lideri sa visokim stepenom Poštenja-Poniznosti deluju kao protivteža takvim destruktivnim tendencijama. Njihova posvećenost, pravičnost, transparentnost i etičko vođstvo pomaže u stvaranju stabilnijeg i produktivnijeg organizacionog okruženja.
Medijacija u ponašanju i rezultati rukovođenja
Pored svojih direktnih efekata, Poštenje-Poniznost takođe utiče na rezultate liderstva kroz medijaciju u ponašanju. Lideri sa visokim stepenom Poštenja-Poniznosti imaju veću verovatnoću da će se upustiti u prosocijalno ponašanje, kao što je etičko donošenje odluka, transparentna komunikacija i fer tretman podređenih. Zauzvrat, ova ponašanja dovode do boljih rezultata lidera, uključujući viši nivo zadovoljstva tima, viši nivo poverenja i bolji učinak.
Suprotno tome, lideri sa niskim stepenom Poštenja-Poniznosti mogu se upustiti u ponašanja koja potkopavaju njihovu efikasnost, kao što su nepoštenje, manipulacija i eksploatacija. Ovakva ponašanja narušavaju poverenje i dovode do negativnih organizacionih ishoda, kao što su visoke stope fluktuacije, nizak moral zaposlenih i smanjena produktivnost. Ova medijacija liderskog ponašanja kroz osobine ličnosti naglašava važnost izbora lidera sa visokim nivoom Poštenja-Poniznosti.
Zaključak: Presudna uloga poštenja-poniznosti u liderstvu
Poštenje-Poniznost je iskočila kao kritična osobina za efikasno vođstvo, utičući ne samo na međuljudske odnose već i na šire organizacione prakse i ishode. Lideri sa visokim nivoom ove osobine imaju veću verovatnoću da neguju etičke, transparentne i verodostojne organizacione kulture, koje su neophodne za dugoročni uspeh. Nasuprot tome, lideri kojima nedostaje Poštenja-Poniznosti mogu se upustiti u manipulativno, sebično ponašanje koje na kraju šteti njihovim organizacijama.
Kako studije nastavljaju da istražuju odnos između ličnosti i liderstva, važnost Poštenja-Poniznosti postaje sve jasnija. Bilo da se radi o njegovoj ulozi u etičkom donošenju odluka, finansijskom integritetu ili opiranju osobinama mračne trijade, Poštenje-Poniznost je ključni prediktor efikasnosti liderstva. Organizacije koje žele da izgrade održivo, etičko vođstvo treba da daju prioritet ovoj osobini u procesima selekcije i razvoja, obezbeđujući da njihovi lideri poseduju moralni integritet i poniznost koji su neophodni za dugoročni uspeh.